Nakon tri godine muzej Pustinje Blaca ponovno je otvoren za posjetitelje

Kroz to vrijeme odrađene su brojne aktivnosti za siguran dolazak posjetitelja – od geotehničkih istražnih radova do izrade projektne dokumentacije i opsežnih radova na sanaciji stijenske mase iznad i u okolici muzeja. Radilo se o tehnički i sigurnosno iznimno zahtjevnom poslu. Radovi su se odvijali u vrlo teškim uvjetima s obzirom da je sva potrebna mehanizacija rastavljana na dijelove i na rukama, kozjim putem prenošena do muzeja u kojemu nema električne energije, a za osnovne se potrebe koristi kišnica. Posao je dodatno otežavala činjenica da se same zgrade nalaze neposredno ispod labilnoga stijenja. Čitavu zimu i proljeće, unatoč lošim vremenskim prilikama, profesionalci obučeni za radove na visinama svakodnevno su radili na uklanjanju labilnih fragmenata stijenske mase uz korištenje zaštitnih mreža. Sanacija je bila vrlo zahtjevna i s geotehničkog aspekta, ali i zbog karaktera objekata koji se štite i (ne) mogućnosti fizičkog pristupa mjestima pojedinačnih zahvata. Projektna rješenja uključila su i mikroarmiranje, drenažu, zapunjavanje pukotina u stijeni , a izrađena je i zaštitna barijera od mreža i gabionskih zidova od lomljenog kamena. S obzirom na iznimnu spomeničku vrijednost Pustinje Blaca i njezina okoliša u projektu kao i izvođenju sanacije osobito se pazilo da se ne naruši postojeća vizura cijeloga područja iznad muzejsko samostanskog sklopa. Ove je radove je u najvećem dijelu financirala Splitsko dalmatinska županija te Ministarstvo kulture i Zaklada Adris, a nastavak obnove i revitalizacije Pustinje Blaca nastavit će se odmah po završetku glavne turističke sezone.

Uz simboličnu i skromnu proslavu muzej je za posjetitelje otvorila pomoćnica ministrice kulture Sanja Šaban najaviviši daljnu potporu revitalizaciji Pustinje Blaca koju je Ministarstvo kulture uvrstilo na Pristupnu listu kulturnih dobara RH za UNESCO.
Savjetnica Predsjednika RH Zrinka Vrabec Mojzeš kazala je kako obnova muzeja i okolnog područja zaslužuje svaku podršku institucija i najavila dolazak Predsjednika Republike u Blaca. U ime Splitsko dalmatinske županije dožupan Luka Brčić istaknuo je kako se radi o jednom od najvažnijih kulturno turističkih programa u strategiji razvoja županije, a načelnik  Općine Nerežišća Lovro Kuščević govorio je o važnosti muzeja i samostana za lokalnu zajednicu.  
Otvorenju su nazočili i predsjednik Skupštine SDŽ u proteklom mandatu Petroslav Sapunar, generalni vikar Hvarsko bračko viške biskupije monsinjor Stanko Jerčić, ravnatelj Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti u SDŽ  Ivan Gabelica, načelnik općine Pučišća Marino Kaštelan, direktor TZ Grada Supetra Ive Cvitanić, legendarni planinar i svjetski putnik Stipe Božić, predstavnici medija i mnogi promotori prirode otoka Brača.

Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslav Bužančić predstavio je opsežne restauratorske radove koji su provedeni u Blacima tijekom tri desetljeća konzervatorske zaštite, a osobito u posljednje četiri godine kada su se adaptirali  i sanirali pojedini dijelovi muzejskih zgrada i fundusa. Bužančić je najavio i posebno atraktivan projekt osnivanja zvjezdarnice Blaca sa originalnim teleskopom don Nike Miličevića, posljednjeg blatačkog upravitelja i astronoma.
Ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović prezentirala je  cjeloviti plan razvoja  područja zaštićenog krajolika doline Blaca kroz projekt  "Eko muzej Pustinja Blaca" koji obuhvaća i „Blatačku kuću“ u Nerežišćima. Radi se o programu kojega podupire Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje je s Centrom za kulturu Brač i Agencijom za razvoj Splitsko dalmatinske županije (RERA), potpisalo Sporazum o tehničkoj pomoći čime se ovom projektu osigurava potpora za financiranje iz fondova Europske unije, a cijelom projektu partner je Općina Nerežišća. Usred smo velikog posla, kazala je Damjanović , i odmah po završetku glavne turističke sezone očekuju nas novi radovi na revitalizaciji - od daljnje obnove muzejskih zgrada i fundusa , do uspostave vodoopskrbnog i energetskog sustava, oživljavanja gospodarstva, korištenja obnovljivih izvora energije i turističkog povezivanja s okolnim selima.  Program „Eko muzej Pustinja Blaca“ baštini najbolje vrijednosti življenja svećenika pustinjaka koji se mogu vjerodostojno afirmirati u svim svojim potencijalima i u 21 stoljeću kazala je Jasna Damjanović  istaknuvši i konačni cilj projekta - uvrštenje Pustinje Blaca na listu UNESCO-a, zaštićene svjetske baštine.

{gallery}pustinja{/gallery}

PUSTINJA BLACA

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Posjetitelji mogu doći automobilom iz Nerežišća, preko područja Vidove gore do predjela Dragovoda, a onda trebaju pješačiti oko pola sata do Blaca. Do muzeja i samostana u Blacima može se doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle se nastavlja put polusatnim pješačenjem. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika. Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali u takvim uvjetima puna četiri stoljeća. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru … Sačuvani inventar pustinje, današnjeg muzeja, uključuje i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Miličevića, koji je umro 1963. godine. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena.